ZASTUPNICI U HRVATSKOM SABORU HDZ-A OBŽ: RADOVI NA KORIDORU VC SE NASTAVLJAJU

Ovih je dana javnost putem medija dobila informacije kako će, nakon završetka mosta preko Drave, značajnog dijela koridora VC koji će spojiti Budimpeštu s lukom Ploče, građevinski radovi na dionicama kroz Baranju, te na spajanju s Bosnom i Hercegovinom – biti odgođeni. Iako se novinar poziva na izvore iz HAC-a, jedini relevantni dokument na koji su se mogli pozvati je Plan za 2016. godinu koji je izradio bivši ministar Hajdaš-Dončić, a koji u 2016. godini nije predviđao veće radove u Baranji. No, u međuvremenu je došlo do promjene ministra, a samim time i promjene planova i prioriteta, pa je i koridor VC ponovno dobio svoje mjesto u Planu HAC-a za 2016. godinu.

Na ove dezinformacije reagirao predsjednik Županijskog obora HDZ-a Osječko-baranjske županije i zastupnik u Hrvatskom saboru Ivan Anušić na svome Facebook  profilu.

“Nisam siguran kako je novinar došao do informacije da izgradnja autoceste do Mađarske, na koridoru 5C, ove godine neće biti nastavljena. Nekoliko sam puta razgovarao s ministrom Olegom Butkovićem o tome, i dobio čvrsta jamstva da će radovi na koridoru 5C biti nastavljeni nakon dovršetka mosta na Dravi, te da će se graditi autocesta, a ne brza cesta, kako je najavljivala prošla Vlada. Ove godine radit će se na jednom kolničkom traku, od mosta preko Drave, preko Belog Manastira, do mađarske granice, kojim će se u početku voziti u dva smjera, a potom će biti nastavljena izgradnja drugog kolničkog traka autoceste. Svi projekti koje smo u kampanji spominjali za Osječko-baranjsku županiju bit će pokrenuti ili dovršeni, ovisno u kojoj se razvojnoj fazi nalaze”, izjavio je Ivan Anušić.

Izgradnja koridora VC traje već godinama, a njezina dinamika ovisila je prije svega o političkoj volji trenutne koalicije na vlasti. Prisjetimo se kako je bilo:

9.11. 2007.

2007. godine Slavonija je izašla iz prometne izolacije kada je otvorena prva hrvatska dionica Koridora 5C – Slavonika. Slavonski graditelji mogli su se pohvaliti kako su 23 kilometra autoceste između Đakova i Sredanaca završili čak dva mjeseca prije roka, a izgradnja dionice koštala je milijardu i 400 milijuna kuna

17. 4. 2009.

U promet je puštena dionica autoceste Osijek – Đakovo duga 32,5 km, koja povezuje Osijek sa Zagrebom i vozačima skraćuje put za čak 40 minuta. U tu dionicu uloženo je oko 2,2 milijarde kuna.

11. 7. 2011.

Početak radova na mostu preko Drave otvorila premijerka Jadranka Kosor.

30.7. 2012.

Ministar Hajdaš Dončić izjavljuje: “Most na rijeci Dravi nije “most u ništa””. Prvi automobili njime bi se trebali provozati krajem iduće godine, dakle krajem 2013. godine! Najavljeno je bilo kako se vrijednost čitavog projekta penje na gotovo milijardu kuna. Još su 2012. godine u upravi Hrvatskih autocesta najveći problem vidjeli u dugom vremenu gradnje mosta na Dravi, koja je već tada trajala dvije godine, a morala je početi prije kako bi se pripremila dionica do Beloga Manastira – za koju je već tada postojala građevinska dozvola, rekao je medijima Dražen Guštin, predsjednik uprave HAC-a. Već tada je bilo ključna sljedeća, 2013. godina za ostvarivanje predradnji vezanih za nabavu kamenog materijala zbog strukture tla u Baranji, kako bi s radovima počeli 2014. godine.

2. 3. 2015.

U promet je puštena dionica ceste Sredanci – granica s Bosnom i Hercegovinom u dužini 3,2 km, za čiju izgradnju je utrošeno 188 milijuna kuna.

13.5. 2015.

Objavljena je odluka o poništenju postupka javne nabave za izvođenje radova izgradnje I. faze od Belog Manastira do mosta Drava na dionici Beli Manastir-Osijek autoceste A5 Beli Manastir-Osijek-Svilaj. Iz HAC-a je odgovoreno kako je odluka o poništenju postupka javne nabave donesena iz razloga jer su tijekom objave postupka zaprimljeni mnogobrojni upiti za dodatna pojašnjenja. “Slijedom navedenog u dva navrata izmijenjena je objavljena dokumentacija za nadmetanje i produljen rok za dostavu ponuda. Međutim, upiti za dodatna pojašnjenja i dalje su pristizali, a zbog kojih bi dodatno bilo potrebno produljiti rok. Sve navedeno produljio bi postupak javne nabave i radovi se ne bi mogli završiti u roku iz nadmetanja, tj. do kraja 2016. do kada traje Operativni program Promet 2007. – 2013., a samim time troškovi radova bili bi neprihvatljivi za financiranje iz EU fondova, te bi isti pali na teret HAC-a, odnosno građana RH”, naveli su iz HAC-a u priopćenju za javnost.

Bivša Vlada Republike Hrvatske nije iskoristila mogućnosti Operativnog programa Promet 2007. – 2013. budući su radovi morali biti gotovi do kraja 2016. godine. Glavni razlog za to bila je nesposobnost na vrijeme pripremiti dokumentaciju za javnu nabavu kako bi izvođači uspjeli dovršiti radove do kraja 2016. godine. Također, za bivšu Vladu četiri godine, od 2012. do 2016. godine nije bilo dovoljno za završiti kompletnu dionicu kroz Baranju, iako su najavljivali da će sve biti gotovo.

Dakle, zatečena situacija vezana uz nastavak radova na koridoru VC je nezavidna. Veliki broj prilika je propušten, radovi na dokumentaciji i postupku javne nabave su još u tijeku, no ključna je poruka da ova Vlada, i zastupnici u Hrvatskom saboru HDZ-a Osječko-baranjske županije, namjeravaju dovršiti ovaj projekt. Dinamika će uvelike ovisiti o dovršetku potrebne dokumentacije, izvorima financiranja i svim drugim elementima vezanim uz ovako veliku i važnu investiciju.

“No, ustrajat ćemo na ovom projektu i sa svoje strane učiniti sve što je moguće da se on što prije i kvalitetnije završi”, izjavio je Ivan Anušić.