VITEZOVI SE VRATILI NA UTVRDU KOROĐVAR

Utvrda Korođvar pravi je primjer „zakopanog blaga“ kojim smo okruženi u Slavoniji i Baranji, koje do sada nije bilo prepoznato kao prilika za razvoj kontinentalnog turizma i podloga za održivi razvoj lokalnih udruga i OPG-a. No, to se sada mijenja.

Zalaganjem Lokalne akcijske grupe Vuka-Dunav i Općine Antunovac skriveni kulturni i turistički potencijal utvrde Korođvar polako dobiva na prepoznatljivosti i priznanju.

LAG Vuka – Dunav i Općina Antunovac drugu su godinu za redom uspješno organizirali kulturno– povijesnu manifestaciju „Povratak vitezova na utvrdu Korođvar“, na povijesnom lokalitetu utvrde Korođvar iz 13. stoljeća, poznatijem pod nazivom „Zidine“, smještenom između Ivanovca i Čepina.

Na viteškim igrama, u odličnoj atmosferi i zabavi, koju su dodatno upotpunili prikazi srednjovjekovnog oružja, viteške opreme, odjeće i borbi, sudjelovali su „Red vitezova Ružice grada“ i „Dubrovački vitezovi“, te „Turci“ iz Karlovca. Posjetitelji su uživali u razgledavanju osobnog oružja vitezova, pucanju iz strijela i mačevanju, kao i prikazima taktike osvajanja utvrde, a posebna atrakcija bile su sprave za mučenje i kavez.

Nakon noćne bitke Turci su okupirali Korođvar, te nas podsjetili na povijesne događaje od prije gotovo petsto godina. Povijesni spektakl, koji je okupio veliki broj posjetitelja, poglavito mladih obitelji s djecom, završio je impresivnim vatrenim nastupom.

U sklopu manifestacije održan je i sajam lokalnih proizvoda na kojemu su prikazane tradicionalne slavonske rukotvorine u izradi lokalnih OPG-a i udruga, te su prezentirane i kušane tradicionalne slavonske gastronomske delicije.

Manifestacija „Povratak vitezova na utvrdu Korođvar“ dokazala je svoju turističku, povijesnu i tradicijsku vrijednost, kao i potencijal za buduće projekte koji će biti okosnica kontinentalnog i ruralnog turizma u organizaciji Općine Antunovac.

Sinergijom i udruživanjem dvaju projekata, biciklističke staze i povijesno-turističke manifestacije, atraktivnost utvrde Korođvar dodatno raste. Kao dio programa IPA Prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska Općina Antunovac, u suradnji s Udrugom Zeleni Osijek, provela je projekt „Cross-Border-Bike Project“ u sklopu kojega je izgrađena biciklistička staza Ivanovac – Antunovac. Ta je staza pripojena mreži osječkih biciklističkih staza, a uz nju su uređene i biciklističke rute do povijesne utvrde Korođvar kod Ivanovca, te druga ruta koja vodi do poučne staze posvećene promatranju ptica “Stepskog sokola” u svome prirodnom staništu u poljanama.

WASSERBURG KOROĐVAR

Wasserburg Korođvar je srednjovjekovna utvrda koja se nalazi na ostacima močvare nedaleko Ivanovca, uz cestu Ivanovac-Čepin. Utvrda je izgrađena nakon darovanja posjeda obitelji Korođ, a u pisanim izvorima prvi puta se 1290. godine, stoga se ta godina uzima kao godina izgradnje utvrde.

Korođvar je izgrađen na brežuljku u močvari gdje je postojalo prapovijesno naselje, a nakon toga rimski vojni tabor. Pravilnoga je kružnoga oblika promjera 40 metara, dvorište je pravilnog

osmerokutnog oblika. U sredini utvrde nalazi se Donžon kula, po legendi prozvana „Zmijska kula“. Takva kula je tipična građevina u srednjovjekovnim burgovima, u mirnodopskim razdobljima služila je u podrumu kao zatvor, a na gornjim katovima za stanovanje. U vrijeme ratne opasnosti kula je bila posljednje pribježište.

Turci su osvojili Korođvar  nakon 25. studenog 1573. godine, čak deset godina poslije Osijeka, jer se nalazio na nepristupačnom terenu.

Nakon turskog osvajanja Korođvar propada i više nikada nije obnavljan. Na početku XX. stoljeća ondje je bila gostionica, gdje su veleposjednicima dolazili brojni gosti na lov. Prilikom konzervatorskih radova 1978. godine, otkriveno je da je utvrda građena kao i Venecija po principu “drvenih rašlji” od hrastovih greda.

POLUDJEVOJKA – POLUZMIJA

Legenda kaže da se za noći punoga mjeseca oko grada u močvari može čuti siktanje zmija i sablastan smijeh, a često i krik od kojega se svim živim bićima ledi krv u žilama.

Prema pučkoj predaji poludjevojka – poluzmija je mitsko biće koje ima gornji dio tijela ženski, a donji dio tijela zmijski rep. Navodno je Filip Korođ pobjegao s Kolođvara, jer su ga opsjedale močvarne zmije. Kasnije su zaposjele grad poslije odlaska Korođa. Filip Korođ je zazidao svoju kćer u zmijsku kulu da mu čuva blago, koje nije mogao ponijeti sa sobom. Ona se je nakon toga pretvorila u poludjevojku – poluzmiju.

Narod ju krivi za nestajanje djece u blizini Kolođvara, jer je ona pjesmama dozivala djecu u ruševni otvor s vanjske strane, a nakon što su djeca ušla ona ih bi gušila svojom dugom kosom i proždirala njihova tijela, koja su joj omogućavala preživljavanje. Nitko tko je ušao u otvor s vanjske strane, koji je navodno i ulaz u podzemne tunele sve do osječke Tvrđe.

U taj otvor prilikom obnove konzervatori su pustili psa, koji se nikada nije vratio…

Jedna od legendi veže i baruna Franju Trenka, da je nakon uspješnih ratova za austrijsku krunu opljačkano zlato pohranio je u Zmijsku kulu. Kako nitko od njegovih pandura nije imao hrabrosti doći po sedam sanduka zlata, možda se to zlato i danas tamo krije…