OSIJEK, 01. 07. 2016, GLAS SLAVONIJE, IVAN ANUŠIĆ, PREDSJEDNIK HDZ. snimio GOJKO MITIĆ

GLAS SLAVONIJE: PLENKOVIĆ JE MODEL MODERNOG POLITIČARA I IMA VELIKU POTPORU

RAZGOVOR: IVAN ANUŠIĆ, HDZ

 

Plenković je model modernog političara i ima veliku potporu
(Foto: gojko mitić)
 S Ivanom Anušićem, predsjednikom osječko-baranjskog HDZ-a i članom Predsjedništva te stranke, razgovarali smo o nekim njegovim inicijativama i posljednjim zbivanjima u HDZ-u.

Izrazili ste zabrinutost za sudbinu izgradnje nove osječke termoelektarne. Je li taj projekt ugrožen?

– Jest. To mi je potvrđeno u razgovoru s ljudima koji su ga vodili i bili zaduženi za njega u HEP-u i Ministarstvu i zato sam se i odlučio izići u javnost. Postavlja se pitanje zbog čega je gotovo 21 milijun kuna sredstava HEP-a, i poreznih obveznika na kraju krajeva utrošeno da bi se projekt započeo, riješili se imovinsko-pravni odnosi, studije i projekti te raspisao natječaj, i onda tu stalo. Da bi se on nakon toliko vremena sada preispitivao, možda preimenovao, ili pak potpuno zaustavio. Zato sam kao saborski zastupnik iz IV. izborne jedinice morao reagirati. Koliko znam, projekt je upitan, ali još uvijek postoji mogućnost da ne bude u cijelosti zaustavljen. Tu mora reagirati ministar gospodarstva Panenić i projekt se mora nastaviti u obliku u kojemu je i započet.

Izmjena statističkih regija

Malo se zna da imate spremnu inicijativu kojom bi se okončao za Slavoniju nepravedan sustav podjele na dvije regije za povlačenje sredstava iz EU fondova, na što je tada prema Milanovićevoj vladi oštro reagirao HDSSB. Kolike su šanse za to?

– I HDZ je tada tražio na konferenciji za novinare da se to ne napravi, jer se čini golema šteta Slavoniji i Baranji i drugim manje razvijenim područjima. Prema svim razumnim smjernicama i preporukama Hrvatska je trebala biti podijeljena na minimalno tri statističke regije zato što je Grad Zagreb na 178 posto prosjeka hrvatske razvijenosti (ili 124 posto prosjeka EU-a!?). A među najslabije razvijenim područjima upravo su i ona u istočnoj Hrvatskoj: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija. Osječko-baranjska županija je najrazvijenija u Slavoniji, ali je cijela Slavonija daleko ispod prosjeka RH. Stavljajući ih zajedno s Zagrebom u istu statističku regiju, došlo se do prividno većeg indeksa razvijenosti za Slavoniju i toga da nam velik dio novca i projekata koji su mogli biti realizirani EU novcem više nije bio na raspolaganju. Pripremio sam inicijativu za izmjenu nacionalne klasifikacije prostornih jedinica za statistiku NUTS-2, a član sam i odbora za fondove EU-a i regionalni razvoj, gdje sam dostavio prijedlog novog zakona za izmjenu statističkih regija. Nažalost, Sabor je u ovih šest mjeseci najviše raspravljao o izvješćima za 2014. i ideološkim sukobima. Nakon razgovora sa zastupnicima iz slavonskih županija, pokrenuo sam tu inicijativu prije mjesec dana, no zbog svega što se u međuvremenu dogodilo to nije dočekalo da u proceduri završi u Saboru i ide prema Vladi. No, to ćemo sigurno nastaviti u sljedećem sazivu Sabora, jer to se mora promijeniti. U gotovo svim državama EU-a najveći grad je zasebna jedinica pa bi tako trebalo biti i ovdje. Nije mi jasno zašto je to učinjeno i zašto je otežana pozicija Slavonije. Sada je pravo vrijeme za promjene, jer se tri godine nakon prve podjele ona može mijenjati.

Bezizlazna situacija

HDZ je nakon pet pobjeda na izborima i formirane vlasti poslije šest mjeseci razvrgnuo koaliciju i izazvao izbore. Što je bio glavni uzrok koji je priječio da mandat ide do kraja?

– Osnovna stvar je što Vlada i Sabor nisu funkcionirali kako bi trebalo. Sabor nije donio ni jedan strukturni zakon, a Vlada nije slala zakonske prijedloge. Bilo je vidljivo već nakon mjesec-dva da će to teško funkcionirati. Nije se uspjela postići sinergija ministara koalicije koja je bila na snazi, i nije se radilo ono što su građani, koji su nam dali povjerenje, od nas očekivali. Stvari su kulminirale i svima nam je postalo jasno da tako dalje ne ide. Velik je pritisak bio s terena, od saborskih zastupnika te ministara. Razlog zbog kojega je došlo do raskola je i što je HDZ pokrenuo postupak smjene premijera Tihomira Oreškovića, iako sam ja smatrao da onaj koga smo mi predložili za premijera treba to i ostati, da nismo iscrpili sve mogućnosti pregovora. No, na kraju smo došli u situaciju iz koje nije bilo izlaza. Predsjednik stranke odlučio je da se to ruši i ide u pokušaj preslagivanja, što nije uspjelo i sada smo tu gdje jesmo. Niz neslaženja određenih ljudi u toj situaciji, kao i stavovi Mosta koji su povremeno bili neobjašnjivi, doveli su do toga da je ta koalicija morala puknuti. Ako se to već moralo dogoditi, bolje da se dogodilo sada.

Je li Tomislav Karamarko pogriješio što se nije ranije povukao s funkcije u Vladi?

– Iz današnje perspektive – apsolutno. Ono što je bilo ponuđeno našem predsjedniku stranke i prvom potpredsjedniku Vlade je da se povuče, kao što je bio spreman i Petrov. Je li to bilo rješenje ili ne, dalo bi se raspravljati. Ako je imao cilj politički preživjeti to je bila pogreška, jer je to mogao da se vratio u Sabor i predvodio zastupnike HDZ-a. Iz te je pozicije mogao nastaviti voditi i stranku i u budućnosti čekati nekakve nove okolnosti i tada možda pokrenuti određene promjene. No, išlo se na sve ili ništa, i dobilo – ništa.

Budući premijer

Kako to da je Andrej Plenković, do jučer prozivan na Saboru HDZ-a, postao izbor gotovo svih za prvog čovjeka stranke?

– Andrej Plenković imao je govor na Saboru HDZ-a, gdje je rekao da stranka ne može biti taoc jednog čovjeka, što je zapravo bila najava ovoga što se događa. On je tada saslušan bez upadica i negodovanja, a samo jedna osoba je kritizirala njegov govor. Danas se procesi kreću u smjeru koji vidimo. Plenković je osoba koju lako mogu zamisliti kao budućeg premijera. Vidim ga kao čovjeka koji će u budućnosti voditi jedan moderni HDZ, koji ima vrhunsko znanje i naobrazbu i model je modernog političara. Smatram da ima veliku potporu unutar HDZ-a, ali moramo znati da je HDZ golema stranka, najveća u zemlji, tako da uvijek imate različitih razmišljanja, da je nekome on bolji, a nekome možda lošiji izbor. To je poželjno, jednoumlje ne donosi ništa dobro. Bitno je da svi poslije izbora shvate da je predsjednik onaj koga izabere većina i da se to poštuje. A onaj tko izgubi treba čestitati pobjedniku i svi trebaju raditi za istu ideju.

Igor BOŠNJAK
HDZ JE BIO I U TEŽIM SITUACIJAMA

Posljednje ankete ne idu HDZ-u u prilog. Možete li se u ova dva i pol mjeseca do izbora vratiti na vrh?

– U pravilu nama ankete nikada nisu bile sklone. Uvijek nam nekako daju manje nego što je realno i pokazuje se na izborima. No, to zbog svega o čemu smo razgovarali nije ni čudo. Bitno je tu reći da je HDZ bio i u težim situacijama i uvijek je stao na noge. Tako će biti i ovaj put. Imamo specifičnu situaciju jer imamo pripreme za parlamentarne izbore koje smo sami izazvali i izbore za predsjednika stranke. Kada izaberemo novog predsjednika mislim da će stvari biti mnogo jasnije i jasno se pokazati smjer kojim će HDZ ići i neke nove ideje, te konkretni potezi koji će pokrenuti stvari koje su se trebale dogoditi prije šest mjeseci.

Podijelite ovu vijest s drugima:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •