<\/p>\n
Ju\u010der je u ime kluba zastupnika Hrvatske demokratske zajednice o Izvje\u0161\u0107u o provo\u0111enju\u00a0Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za 2014. godinu govorio zastupnik u\u00a0Hrvatskom saboru Ivan Radi\u0107, koji je i \u010dlan Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih\u00a0manjina.<\/p>\n
Ocjena je Vlade Republike Hrvatske kako predlo\u017eeno Izvje\u0161\u0107e pokazuje zadovoljavaju\u0107i\u00a0napredak u ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina.\u00a0Za po\u010detak, jedino pravo za koje se zaklju\u010duje kako je ostvareno u cijelosti sukladno zakonu\u00a0je zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavni\u010dkim i izvr\u0161nim tijelima jedinica\u00a0lokalne i podru\u010dne samouprave.<\/p>\n
Iz Izvje\u0161\u0107a je razvidno kako je i u ostvarivanju drugih prava dosegnuta visoka razina,\u00a0primjerice u ostvarivanju prava na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina,\u00a0ostvarivanju vjerskih prava nacionalnih manjina i razvoju kulturne autonomije.<\/p>\n
<\/p>\n
FINANCIRANJE PROGRAMA NACIONALNIH MANJINA<\/p>\n
“Kada je rije\u010d o financiranju programa nacionalnih manjina, te\u0161ko je proniknuti logiku prema\u00a0kojoj se pojedini programi financiraju s pozicije Savjeta, a drugi se nalaze na pozicijama\u00a0pojedinih ministarstava ili ureda. Te\u0161ko je to razabrati i u prora\u010dunu, a ni predlo\u017eeno izvje\u0161\u0107e\u00a0to ne olak\u0161ava”, rekao je zastupnik u Hrvatskom saboru Ivan Radi\u0107.<\/p>\n
U Izvje\u0161\u0107u se posebno nagla\u0161ava da je tijekom 2014. za provo\u0111enje UZNM, unato\u010d nastavku\u00a0nepovoljne gospodarske i socijalne situacije, utro\u0161eno 144.360.358,26 kn, \u0161to predstavlja\u00a0pove\u0107anje od 6.187.581,23 kn ili za 4,3% ve\u0107e nego u 2013. godini, kada je utro\u0161eno\u00a0138.172.777,03 kn.<\/p>\n
Iako se djelomi\u010dno navodi u kojim je podru\u010djima do\u0161lo do pove\u0107anja, u cjelini je nemogu\u0107e\u00a0povezati sve podatke.<\/p>\n
Dodatno zbunjuje navo\u0111enje istih ili sli\u010dnih vrsta programa na razli\u010ditim pozicijama. Tako se\u00a0primjerice na poziciji Ministarstva kulture navodi da se za brojne aktivnosti na podru\u010dju\u00a0kulture, izdava\u0161tva i informiranja radi o\u010duvanja kulturnog i nacionalnog identiteta nacionalnih\u00a0manjina, izdvaja vi\u0161e od 11 milijuna kuna, me\u0111u ostalim i za 46 programa koji se odnose na\u00a0financiranje kulturne ba\u0161tine pripadnika srpske nacionalne manjine (za \u0161to je izdvojeno oko\u00a07,5 milijuna kuna), te za samo 2 programa \u017eidovske nacionalne manjine (oko 45 tisu\u0107a kuna).<\/p>\n
S druge strane, Savjet za nacionalne manjine je tijekom 2014. raspodijelio 33.430.000,00 kn\u00a0za ostvarivanje programa kulturne autonomije udruga i ustanova nacionalnih manjina i to za\u00a0podru\u010dje financiranja programa informiranja oko 16 milijuna kuna, izdava\u0161tva oko milijun\u00a0kuna, kulturnog amaterizma oko 7,5 milijuna, kuna te kulturnih manifestacija oko 6 milijuna\u00a0kuna.<\/p>\n
“Koja je razlika i postoji li ona uop\u0107e izme\u0111u programa izdava\u0161tva i informiranja koja\u00a0financira Ministarstvo kulture i onih koje financira Savjet nije ni na koji na\u010din prezentirano\u00a0niti obrazlo\u017eeno. Tako\u0111er je nemogu\u0107e ne uo\u010diti i podatak da je Ministarstvo financiralo\u00a0programe samo dvije manjine, srpske i \u017eidovske. Postavlja se pitanje je li mogu\u0107e da se\u00a0preostalih 20 manjina nije ni javilo na natje\u010daje, a ako jesu, kako je mogu\u0107e da su sve odreda\u00a0imale manje kvalitetne programe od ove dvije navedene. Usporedbe radi, primjerice srpska\u00a0manjina imala je \u010dak 46 uspje\u0161nih programa”, istaknuo je Ivan Radi\u0107.<\/p>\n
STAMBENO ZBRINJAVANJE<\/p>\n
“Nemali broj puta, na \u017ealost, kada se govori o temama obuhva\u0107enim predmetnim izvje\u0161\u0107em,\u00a0rasprava se svede na brojke i statistike, ista \u010desto nije li\u0161ena netrpeljivosti, a nemali broj\u00a0puta zalazi se u domenu onoga \u0161to bi mogli nazvati i govorom mr\u017enje”, naglasio je Ivan\u00a0Radi\u0107.<\/p>\n
Zbog ovakve komunikacije \u010desto znaju proma\u0107i osobe kojima je ugro\u017eeno temeljeno pravo \u2013\u00a0pravo na dostojanstven \u017eivot. U Izvje\u0161\u0107u se navodi da je u sklopu Regionalnog programa\u00a0stambenog zbrinjavanja, RH dobila na raspolaganje sredstva donacija u iznosu od oko 12\u00a0milijuna eura (str. 49-52), te da je planirana revizija izbjegli\u010dkog, prognani\u010dkog i\u00a0povratni\u010dkog statusa. Navodi se da \u0107e se preostale izbjeglice, prognanici i povratnici\u00a0zbrinjavati u izgra\u0111enim i kupljenim stanovima i ku\u0107ama, te u institucijama socijalne skrbi.\u00a0“20 godina od zavr\u0161etka rata, 422 osobe su jo\u0161 uvijek smje\u0161tene u organiziranom smje\u0161taju,\u00a0odnosno u razne objekte kolektivnog smje\u0161taja na najmanje 11 razli\u010ditih lokacija, od Petrinje,\u00a0Nove Gradi\u0161ke, Pule, \u0160ibenika, Zadra, do Zagreba, Popova\u010de, Vara\u017edina i okolice Knina.\u00a0Kako su u nekim od tih objekata uvijeti doista vrlo lo\u0161i, te\u0161ko je razumijeti da ne postoji\u00a0rje\u0161enje za njihov trajni smje\u0161taj. Ako tome dodamo da u pojedinim selima jo\u0161 uvijek nema\u00a0struje ni vode onda i ne \u010dudi podatak da se tijekom 2014. na podru\u010dje od posebne dr\u017eavne\u00a0skrbi vratila samo 1 raseljena osoba”, rekao je Ivan Radi\u0107.<\/p>\n
Sve su to pitanja koja nemaju nacionalni predznak i predstavljaju nedopustivu ugrozu\u00a0temeljnih ljudskih prava.<\/p>\n
HRVATSKA NACIONALNA MANJINA U DRUGIM DR\u017dAVAMA<\/p>\n
U replici na komentar zastupnika Domagoja Hajdukovi\u0107a (SDP), koji je ocijenio kako druge\u00a0zemlje znatno vi\u0161e brinu o Hrvatima kao nacionalnoj manjini, nego Hrvatska o svojim\u00a0manjinama, Ivan Radi\u0107 naveo je probleme s kojima se danas susre\u0107u pripadnici hrvatske\u00a0nacionalne manjine u Srbiji: “U Srbiji hrvatska nacionalna manjina jo\u0161 uvijek nema\u00a0zajam\u010dena mjesta u Skup\u0161tini Republike Srbije, Hrvati nisu dovoljno zastupljeni u tijelima\u00a0izvr\u0161ne vlasti, spomenut \u0107u i zadnji slu\u010daj ga\u0161enja Radio Subotice. Vidljiv je i ogroman\u00a0nerazmjer u izdvajanju financijskih sredstava po svakom pripadniku nacionalne manjine, koji\u00a0se kre\u0107e u omjeru 1 naprema 33 u korist Hrvatske”.<\/p>\n