ZASTUPNIK U SABORU IVAN RADIĆ: HDZ PODRŽAO IZVJEŠĆE DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU O RADU SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE

Klub HDZ-a podržava redovito izvješćivanje Državnog ureda za reviziju o učinkovitosti financiranja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina za 2013. godinu. Uvjeren sam da će već naredno izvješće potvrditi da je došlo do poboljšanja u radu udruga i organizacija nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, kao i u radu tijela koja dodjeljuju proračunska sredstva i kontroliraju njihovo namjensko trošenje, rekao je Ivan Radić, zastupnik HDZ-a u Hrvatskom saboru iz Osječko-baranjske županije.

Tijekom rasprave o izvješću Državnog ureda za reviziju o radu Savjeta za nacionalne manjine, Ivan Radić ukazao je na uočene propuste u radu Savjeta koje bi trebalo ispraviti:

POVEĆATI DINAMIKU I KVALITETU IZVJEŠĆIVANJA SAVJETA ZA NACINALNE MANJINE

Savjet za nacionalne manjine predstavlja krovno tijelo nacionalnih manjina na državnoj razini koji povezuje institucije i interese nacionalnih manjina, te se bavi cjelovitom manjinskom problematikom.

Zakonska obveza Savjeta za nacionalne manjine je, između ostaloga, raspoređivanje sredstva koja se u državnom proračunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina. U tu svrhu, korisnici proračunskih sredstava podnose Savjetu godišnja izvješća o trošenju sredstava koja su im doznačena iz državnog proračuna. O tome Savjet izvješćuje Vladu RH i Hrvatski sabor.

“U izvješću Državne revizije vidljivo je da se o pitanjima koja su u djelokrugu Savjeta ne izvješćuje, iako postoji sažet pregled aktivnosti Savjeta u Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te smatram da navedeno postupanje nije dostatno niti zadovoljavajuće i ne daje pravu sliku rada Savjeta”, rekao je Ivan Radić.

Nevladine udruge i ustanove nacionalnih manjina, čiji se programi sufinanciraju iz državnog proračuna putem Savjeta, dužne su podnositi tromjesečno, polugodišnje i godišnje izvješće o radu i izvršenju programa s financijskim izvješćem prema Metodologiji praćenja ostvarivanja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina, stoga ne postoji formalna prepreka za cjelovito izvješćivanje o radu Savjeta.

“Takvo izvješćivanje nedvojbeno bi pridonijelo boljem predstavljanju rada Savjeta, ali i većoj transparentnosti u raspodjeli proračunskih sredstava. Kada bi cjelokupna javnost imala uvid u sve podatke o radu i aktivnostima Savjeta, tada bi se ona, zajedno s članovima udruga i ustanova nacionalnih manjina, te zajedno s nama, saborskim zastupnicima, mogla osvrnuti na postignuto, te svojim primjedbama i prijedlozima doprinijeti daljnjem unaprjeđivanju rada Savjeta”, rekao je Ivan Radić.

UNAPRIJEDITI SURADNJU S MATIČNIM DRŽAVAMA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA

Državni ured za reviziju trebao je posvetiti više pozornosti provodi odredba čl. 35. st 3. Ustavnog zakona, prema kojoj je jedna od ovlasti Savjeta suradnja s nadležnim tijelima matičnih država pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj, kao i s nadležnim tijelima državne vlasti u pitanjima od interesa za nacionalne manjine.

Republika Hrvatska do sada je potpisala bilateralne sporazume o zaštiti prava manjina s Crnom Gorom, Italijom, Mađarskom, Republikom Makedonijom i Republikom Srbijom, a pravnim je sljedništvom s Austrijom preuzela Državni ugovor iz 1955. godine, koji jamči određena manjinska prava gradišćanskim Hrvatima. Međuvladini mješoviti odbori za praćenje provedbe sklopljenih sporazuma i predlaganje odgovarajućih preporuka vladama država potpisnica ustrojeni su s Crnom Gorom, Mađarskom, Republikom Makedonijom i Republikom Srbijom, koji bi se trebali naizmjenično, jednom godišnje, sastajati, te razmatrati aktualna pitanja od interesa za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske nacionalne manjine u navedenim državama.

Pitanje koje iz navedenoga proizlazi je kako to da se u Izvješću Savjeta izdvajaju proračunska sredstva samo za bilateralne sporazume koji se odnose na mađarsku i talijansku nacionalnu manjinu? Sudjeluje li Savjet u provođenju ostalih sporazuma i na koji način?  Iz Izvješća Savjeta nije posve razvidno koji su to programi koji proizlaze iz bilateralnih ugovora, kao i temeljem kojih članaka ugovora se ti programi provode.

Savjet bi morao u svojim izviješćima posebno izvijestiti i Vladu i Hrvatski sabor o kojim je i kakvim to programima riječ, tim prije što ih je u razmatranom razdoblju bilo samo šest – dva vezana za mađarsku nacionalnu manjinu i to u iznosu od 400.000,00 kn, i četiri za talijansku nacionalnu manjinu u iznosu od 1.710.000,00 kn.

Budući se radi o značajnim novčanim iznosima, važno je dati odgovore na spomenuta pitanja.

UNAPRIJEDITI NAČIN VREDNOVANJA PRIJAVLJENIH PROGRAMA UDRUGA I USTANOVA

Vrlo je važna primjedba Državnog ureda za reviziju (str. 12 DUR), da zapisnik Povjerenstva za raspodjelu sredstava nevladinim udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za ostvarivanje programa kulturne autonomije ne sadrži podatke, odnosno način vrednovanja prijavljenih programa vezano uz primjenu općih i posebnih kriterija.

Nije vidljivo jesu li predloženi programi za financiranje u 2013. odabrani u skladu s propisima, te se ne može utvrditi na koji je način određen iznos financiranja iz državnog proračuna.  S obzirom da je to Povjerenstvo 2013. raspodjeljivalo 37.613.240,00 kn na 80 udruga koje su predložile 972 programa, ovakva ocjena revizije može ukazivati na postojanje arbitrarnosti u raspodjeli sredstava državnog proračuna.

U izvješću Državnog ureda za reviziju navedeno je (str.16) da Savjet kontrolira namjensko trošenje putem terenskih izvida – u 15 nevladinih udruga i angažiranjem računovodstvenog servisa koji je, uz stručnu službu Savjeta, obavio kontrolu namjenskog korištenja sredstava 30 nevladinih udruga i ustanova, što je 45 udruga od ukupno 80, a kojima je dostavljeno svega 6% od ukupno doznačenih sredstava. To znači da veći dio potrošenih proračunskih sredstava nije obuhvaćen kontrolom, odnosno da kontrolom nije obuhvaćen vrijednosno značajan iznos sredstava i značajan broj korisnika. Zato bi trebalo osnažiti kontrolne mehanizme, kojima bi se trebalo obuhvatiti vrijednosno značajnija sredstva i veći broj korisnika.

UNAPRIJEDITI POTROŠNJU PRORAČUNSKOG NOVCA NA PODRUČJU INFORMIRANJA

Republika Hrvatska sufinancira ukupno 54 tiskovine (str.17 DUR), međutim  samo je „jedan dnevni list tiskan u 625.120 primjeraka, što je 36,4% ukupno tiskanih primjeraka, za što je doznačeno 4.670.400,00 kn“.

Navodi se da nije prodano 39,1% ukupne naklade odnosno 244.422 primjerka, te da se tiskovine u većem dijelu besplatno distribuiraju članovima nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina, fizičkim osobama u RH i inozemstvu, te javnim institucijama RH.

Bilo bi poželjno da je u izvješću Državnog ureda za reviziju navedeno o kojem se to dnevnom listu radi, jer prema posljednjem popisu stanovništva ukupan broj pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj je približno 330.000, dakle upola manje od naklade toga jednog manjinskog dnevnog lista.

Upitno je koliko je tiskanje toga dnevnika u više od 600.000 primjeraka racionalno i koliko se takvim pristupom uskraćuju sredstava drugim nacionalnim manjinama koja raspolažu vrlo malim sredstvima za ostvarivanje svojih programa.

Stoga je iznimno važno da se utvrde jasni kriteriji za izdavanje tiskovina nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina, kako to preporuča i Ured za državnu reviziju.

Podijelite ovu vijest s drugima:
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •